Budućnost Europe: europsko područje obrazovanja do 2025.
Europska komisija izložila je svoju viziju stvaranja europskog područja obrazovanja do 2025. Iznesenim idejama pridonijet će se sastanku na vrhu europskih čelnika u Göteburgu 17. studenoga 2017., na kojem će raspravljati o budućnosti obrazovanja i kulture. Komisija vjeruje kako je u zajedničkom interesu svih država članica da u potpunosti iskoriste potencijal obrazovanja i kulture kao pokretača gospodarskog rasta, stvaranja radnih mjesta i socijalne pravednosti te načina da se iskusi sva raznolikost europskog identiteta.
Europski čelnici obvezali su se na sastanku u Rimu u ožujku 2017. na stvaranje Unije u kojoj se mladima pruža najbolje obrazovanje i osposobljavanje te u kojoj oni mogu studirati i pronaći posao diljem kontinenta. Komisija vjeruje da obrazovanje i kultura mogu biti važan dio rješenja problema kao što su starenje radne snage, nastavak digitalizacije, buduće potrebe za vještinama, potreba za promicanje kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti u doba kada se na internetu množe „alternativne činjenice” i dezinformacije, te odgovor na potrebu za većim osjećajem pripadanja kao odgovor na populizam i ksenofobiju.
Europsko područje obrazovanja trebalo bi obuhvaćati:
- mobilnost za sve : na temelju pozitivnih iskustava iz programa Erasmus+ i Europskih snaga solidarnosti, povećanjem broja njihovih sudionika te uvođenjem studentske iskaznice EU-a kao novog načina pohrane informacija o akademskim kvalifikacijama kojima se jednostavno koristiti;
- uzajamno priznavanje diploma : pokretanjem novog, „sorbonskog procesa”, na temelju „bolonjskog procesa”, kako bi se pripremio teren za uzajamno priznavanje diploma ustanova visokog obrazovanja i diploma stečenih prekidom obrazovanja;
- bolju suradnju u razvoju kurikuluma : donošenjem preporuka kako bi se osiguralo da se u okviru obrazovnih sustava prenose sva znanja, vještine i kompetencije koje se u današnjem svijetu smatraju ključnima;
- poboljšanje učenja jezika : utvrđivanjem novog mjerila prema kojem bi do 2025. svi mladi Europljani, kad završe srednjoškolsko obrazovanje, trebali dobro poznavati dva jezika uz materinski;
- promicanje cjeloživotnog učenja : težnjom ka konvergenciji i povećanjem udjela osoba koje sudjeluju u cjeloživotnom učenju na 25 % do 2025.;
- promicanje inovacija i digitalnih vještina u obrazovanju : promicanjem inovativnog, digitalnog osposobljavanja i pripremom novog akcijskog plana za digitalno obrazovanje;
- potporu učiteljima : povećanjem broja učitelja koji sudjeluju u programu Erasmus+ i mreži eTwinning te davanjem smjernica o politici u pogledu profesionalnog razvoja učitelja i čelnika škola;
- stvaranje mreže europskih sveučilišta kako bi europska sveučilišta na svjetskoj razini mogla neometano surađivati preko granica, te podupiranjem uspostave škole europskog i transnacionalnog upravljanja ;
- ulaganje u obrazovanje : korištenjem europskog semestra za potporu strukturnim reformama kako bi se poboljšala obrazovna politika, uporabom sredstava i investicijskih instrumenata EU-a za financiranje obrazovanja te utvrđivanjem mjerila za države članice prema kojem one moraju ulagati 5 % BDP-a u obrazovanje.
- očuvanje kulturne baštine i jačanje osjećaja za europski identitet i kulturu : razvojem europske agende za kulturu, koristeći zamah koji će nastati 2018. u Europskoj godini kulturne baštine i pripremom preporuke Vijeća o zajedničkim vrijednostima, uključujući obrazovanje i europsku dimenziju poučavanja;
- jačanje europske dimenzije platforme Euronews, koju su 1993. uspostavile europske javne radiotelevizijske kuće kao europski kanal koji nudi pristup neovisnim informacijama visoke kvalitete iz paneuropske perspektive.
izvor:mobilnost.hr