Nastavni plan i program

PLAN I PROGRAM STUDIJA MEDICINE MEDICINSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U SPLITU


Nastavni plan i program (dokumenti):
Uvodne napomene
Osnovne znacajke programa
Opis programa
Detaljan opis programa
Ustroj, ritam studiranja i studentske obveze
Fakultetska infrastruktura
Kontrola kvalitete

Zakon i strategija
Plan i program studija Medicina Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu temelji se na odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji je Hrvatski sabor donio 2009. (Narodne novine br. 124/09). Konkretno se primjenjuju preporuke iz članka 27 Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija Republike Hrvatske, kako bi osposobljavanje doktora medicine dalo jamstvo da je osoba stekla sljedeća znanja i vještine:
a) Odgovarajuće poznavanje znanosti na kojima se temelji medicina i dobro razumijevanje znanstvenih metoda, uključujući i načela bioloških funkcija i ocjenjivanja znanstveno utvrđenih činjenica i analize podataka.
b) Dostatno razumijevanje građe, funkcija i ponašanja zdravih i bolesnih osoba, kao i odnosa između zdravstvenog stanja čovjeka te njegovog fizičkog i društvenog okruženja.
c) Odgovarajuće poznavanje kliničkih disciplina i postupaka koje daje cjelovitu sliku o duševnim i tjelesnim bolestima, o medicini sa stajališta prevencije, dijagnoze i terapije te o ljudskom razmnožavanju, i
d) Odgovarajuće kliničko iskustvo u bolničkim zdravstvenim ustanovama pod primjerenim nadzorom.

Znanja i vještine
Plan i program ravna se po bolonjskim pravilima, preporukama i načelima u skladu sa Sveučilišnim pravilnikom o studiju i studiranju te s istoimenim pravilnikom Medicinskog fakulteta u Splitu.
Odabir toga oblika nastave zasniva se na shvaćanju medicinske edukacije kao izvora a) znanja (knowledge), b) vještina (skills) i c) stavova (attitudes), gdje rečene nastavne jedinice, na kraju studija, integriraju prethodno stečena znanja, vještine i stavove u liječničku brigu o konkretnom pacijentu.
Znanja i vještine stječu se postupno u tijeku studija da bi se integrirale u kliničkim rotacijama, koje studentu omogućuju samostalan liječnički rad uz primjeren nadzor.
Znanje se stječe usvajanjem znanja prirodnih znanosti, pa temeljnih medicinskih znanosti, do kliničkih znanosti.
Vještine se stječu učenjem kliničkih vještina, učenjem propedeutike te učenjem i prakticiranjem kliničke medicine.

Duljina
Liječničko zanimanje spada u tzv. regulirane profesije na razini EU te je izuzeto iz preporučene podjele obrazovnog procesa u preddiplomski i diplomski studij.
Studij traje šest godina i ima 5500 sati izravne nastave.
Školska godina traje od 1. listopada do 15. srpnja. Godina se ne dijeli na semestre, a nastava se odvija u blokovima za pojedine predmete.

Ispiti
Prvi ispitni rok je nakon završene nastave, nakon nekoliko slobodnih dana (računajući i vikende i praznike). Taj se razmak određuje razmjerno duljini bloka na koji se odnosi. Drugi ispitni rok je između 16. i 31. srpnja, a treći i četvrti u rujnu. Četvrti ispitni rok uvijek je komisijski.


Izborna nastava
Za izborne predmete od 25 sati predviđena su dva tjedna u školskoj godini, jedan ujesen a jedan u proljeće, no nikad ni na početku niti na kraju školske godine. Katedre mogu u vrijeme svojih turnusa organizirati  i nastavu izbornog predmeta, koju treba rasporediti tako da se ne ometa izvođenje osnovne nastave.
Izbornu nastavu predstavljaju i kliničke rotacije, zato što unutar struke student može odabrati specifično (organ-oriented) područje, primjerice, u Kirurškim strukama Opću kirurgiju, Neurokirurgiju, Ortopediju, Okulistiku, itd. Izborna nastava u cijelom studijskom programu čini 250 sati izbornih predmeta (po dva u prve 4 studijske godine, 20 ECTS-bodova) i 640 sati (25 ECTS-bodova) kliničkih rotacija, ukupno 890 sati ili 45 ECTS-bodova, što čini 16,1% ukupnoga broja sati programa, odnosno 12,5% ECTS-bodova.

Vertikalizirani predmeti
Četiri su predmeta „vertikalizirana“.
Propedeutikau užem smislu riječi na trećoj je studijskoj godini, ali su joj u prve dvije studijske godine dodani predmeti Kliničke vještine. Kliničke vještine, Propedeutika, klasični predmeti i kliničke rotacije odvijaju se tako da stjecanje vještina započinje vježbanjem na anatomskim preparatima, preko modela, do pacijenata, rastući postupno do najsloženijih zahvata (prema Katalogu vještina) u šestoj studijskoj godini.
Predmet Medicinska humanistika objedinjuje predmete Uvod u medicinu, Medicinska sociologija, Medicinska etika, Povijest medicine i Medicinski engleski.
Predmet Znanstveno istraživanje obuhvaća gradivo uvod u znanstveni rad u medicini, medicinske statistike, medicinske informatike, te načela medicine zasnovane na dokazima (EBM), procjenu vrsnoće zdravstvene skrbi i izradbu diplomskoga rada. Prvi dio nastave (prvih 5 studijskih godina) studenta priprema za istraživački rad u biomedicini, a drugi dio, na šestoj studijskoj godini, obuhvaća izradbu diplomskog rada.
Psihološka medicinanalazi se na trećoj i četvrtoj studijskoj godini a uamjerena je ponajprije na stjecanje vještine odnosa s pacijentima i kolegama, pravila ponašanja i suosjećanja.

Obiteljska medicina
Obiteljska medicina kao nastavni predmet ima 80 sati (3 ECTS-boda). Predavanja ima 20 sati, a na vježbama po dva studenta dnevno rade u fakultetskoj Ambulanti obiteljske (opće) medicine u tijeku cijele šeste godine dok svi tamo ne obave 60 sati rada. Usluga u toj ambulanti je besplatna, a rad studenata nadgledaju dvije liječnice obiteljske medicine zaposlene na Fakultetu.

Kliničke rotacije
Nalaze se u šestoj godini studija. U kliničkim rotacijama student integrira stečena znanja i vještine i primjenjuje ih u svakodnevnom radu, na konkretnim pacijentima.
Kliničke rotacije odnose se na četiri medicinske grane: Internističke struke, Kirurške struke, Porodiljstvo i pedijatriju i Obiteljsku medicinu. Ispiši stranicu