Povijest

Za nastanak visokih učilišta u nekom kraju odlučni su lokalni kulturni, gospodarski i politički uvjeti. U stanovito vrijeme oni zajedno, suglasno i bez velikih napora dovode do osnivanja najviših znanstveno-obrazovnih ustanova, jer se osnivanje tih ustanova samo po sebi traži i nameće. U slobodnim državama to se postiže istodobno s političkim napretkom, pa su u takvim prilikama kraljevi i pape osnivali visoka učilišta kao simbole vrhunaca svoga djelovanja. Hrvatskoj se iz političkih razloga osnivanje učilišta kočilo kako se hrvatskom narodu ne bi dala potpuna kulturna samostalnost i mogućnost kulturnog napretka i kako bi se time odgodila politička samostalnost koja neizbježno slijedi kulturni i gospodarski napredak (1). Prvi pokušaji osnivanja medicinskih visokih učilišta u južnoj Hrvatskoj datiraju iz 1792. godine, kada Višanin dr. Jakov Mirković-Živković u Padovu šalje elaborat o osnivanju Medicinskog fakulteta u Splitu (2). Neovisno o bogatoj medicinskoj tradiciji južne Hrvatske, takvi pokušaji više puta ostaju bez odjeka. Padovsko sveučiliste dugo je za medicinsku struku u Dalmaciji bilo od presudne važnosti jer su u Dalmaciji mogli djelovati samo liječnici s diplomom padovskog Medicinskog fakulteta (2).

Prekretnicu u razvoju dalmatinskog zdravstva i školstva označava kratka francuska vladavina u Dalmaciji od 1806 do 1813. godine. Nova francuska administracija veoma brzo osniva u Dalmaciji nove zdravstvene i školske ustanove (2). Tako se 5. studenog 1806. u Trogiru osniva učilište Sv. Lazara kao najviša medicinska škola. Prvo predavanje iz anatomije na učilištu održao je 15. novembra 1806. godine dr. Jakov Mirković-Živković, a prvi ispiti iz anatomije održani su 20. srpnja 1807. godine. Tako su se ostvarila dugogodišnja nastojanja dr. Jakova Mirkovića-Živkovića. Nažalost, već 17. veljače 1809. to se učilište ukida, a polaznici prelaze u Licej koji je osnovan nekoliko mjeseci nakon trogirskog učilišta Sv. Lazara (2). Licej u Zadru vrlo brzo prerasta u Središnju školu (sveučilište) koja izdaje sedam akademskih naslova; liječnik, kirurg, ljekarnik, inženjer arhitekta, mjernik, pravnik i teolog. Prve diplome podijeljene su 5. kolovoza 1811. godine (slika). Nažalost, ni zadarski Licej nije bio dugog vijeka te se i on ukida 1811. godine (2). Jedini nastavak zadarskog Liceja je Primaljska škola koja je otvorena u Zadru 31. listopada 1820. godine. Nakon više od stotinu godina ukazom hrvatske vlade od 29. ožujka 1944. osniva se Medicinski fakultet u Splitu (3). Nažalost zbog rata i taj pokušaj propada. Novija povijest medicinskog obrazovanja u južnoj Hrvatskoj počinje 1963. godine pokretanjem postdiplomskog studija iz opće, školske, urgentne i medicine rada. Godine 1974. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu osniva dvogodišnji studij u Splitu. U tom razdoblju provodila se samo nastava iz kliničkih predmeta tj. omogućilo se da studenti iz Zagreba upisuju nastavu iz četvrte i pete godine u Splitu. U punom opsegu Studij započinje radom 1979. godine. Te godine prvu godinu studija upisuje 76 studenata (4). Uspostavom slobodne i samostalne hrvatske države stvorili su se uvjeti za prerastanje splitskog studija u fakultet. Južna Hrvatska i Grad star 1700 godina to su zaslužili.

Literatura:
1. Belicza B. Foundation of the Zagreb School of Medicine. Croat Med J 1992; 33: 163-179.
2. Kraljević Lj, Boschi S, Sapunar D. A Contribution to the History of Health Services in Split. Croat Med J. 1993;34(2):153-162. [pdf]
3. Zakonska odredba o osnivanju medicinskih fakulteta u Sarajevu i Splitu. Narodne novine br. 84-609-D.V.-1944.
4. Lackovic Z, Kovac Z. Medicinski fakultet i napredak svjetske medicine 1970. - 1990. U: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1917. - 1992. ur.: Petrak J, Buneta Z, Kostovic I. Zagreb, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1992




Povijesni pregled medicinskih učilišta u južnoj Hrvatskoj
Osnivanje Medicinskog fakulteta u Splitu
Stručni studiji

Ispiši stranicu