Danijela Zjačić Puljiz

Ime i prezime: dr. sc. DANIJELA ZJAČIĆ PULJIZ dr. med.
 
Naslov disertacije: „POVEZANOST KLINIČKIH I BIOKEMIJSKIH ČIMBENIKA S JETRENOM TVRDOĆOM MJERENOM METODOM DVODIMENZIONALNE SHEAR WAVE ELASTOGRAFIJE U STVARNOM VREMENU KOD BOLESNIKA NA KRONIČNOJ HEMODIJALIZI“
 
Mentor: izv. prof. dr. sc. ŽELJKO PULJIZ
 
Datum obrane: 21. srpnja 2022.
 
Poveznnica: 
https://repozitorij.mefst.unist.hr/islandora/object/mefst:1576/datastream/PDF/view
 
Kvalifikacijski znanstveni radovi za doktorsku disertaciju:


Zjacic Puljiz D, Delic Jukic IK, Puljiz M, Vicelic Cutura L, JercicMartinic-Cezar I, Bozic D, et al. Which factors influence liver stiffness measured by real-time two dimensional shear wave elastography in patients on maintenance hemodialysis? CroatMed J. 2021;62(1):34-43.
https://doi.org/10.3325/cmj.2021.62.34
Zjacic Puljiz D, Mestrovic A, Zaja I, Tonkic A, Grgurevic I, Duplancic D, et al. Impact of hemodialysis on liver stiffness measured with real-time two-dimensional shear wave elastography. Wien KlinWochenschr,2021;133(3-4):96-101
https://doi.org/10.1007/s00508-019-01577-w
SAŽETAK:
Uvod: Kronična bubrežna bolest veliki je javnozdravstvarni problem. Svi stadiji KBB-a povezani su s povećanim i učestalim korištenjem zdravstvene zaštite, visokim pobolom i smrtnošću. Bolesnici na kroničnoj hemodijalizi imaju povećani rizik za bolesti jetre. Iako je zlatni standard za procjenu stupnja fibroze jetre perkutana biopsija, danas se za procjenu tvrdoće i fibroze jetre sve više koriste neinvazivne ultrazvučne elastografske metode, kao što je RT 2D-SWE. Različiti čimbenici mogu utjecatina vrijednost jetrene tvrdoće (LS), a do sada nije objavljena studija koja je procjenjivala čimbenike koji utječu na LS primjenom metode RT 2D- SWE u populaciji pacijenata na kroničnoj hemodijalizi.
Ciljevi istraživanja: Glavni je cilj ovog istraživanja utvrditi povezanost tehničkih aspekata hemodijalize te bioloških i biokemijskih čimbenika koji utječu na LS. Također, jedan je od ciljeva ispitati postoji li povezanost arterijskog tlaka s LS. Sekundarni je cilj utvrditi postotak bolesnika koji imaju jetreno oštećenje, mijenja li se LS (delta LS) tijekom jednog postupka HD te koji sve parametri utječu na delta LS.
Metode: Nakon primjene uključnih i isključnih kriterija u istraživanje je uključeno 47 bolesnika koji su na kroničnoj hemodijalizi u Kliničkom bolničkom centru Split. Svim ispitanicima uzeta je anamneza, izvršen klinički pregled, uzorkovana krv za laboratorijske pretrage te određena jetrena tvrdoća mjerena prije i nakon hemodijaliznog postupka koristeći RT 2D-SWE.
Rezultati: Prosječna dob ispitanika bila je 68,48±14,33, dok je 68,1% bilo muškog spola. Najčešći uzrok ESRD-a bio je kronični nefritis (76,6%). Arterijska hipertenzija dijagnosticirana je kod 70,2% ispitanika. Srednja vrijednost BMI bila je 24,28±3,54. Srednja vrijednost LS bila je 7,7±2,30 kPa. LS veći od7 kPa, što sugerira klinički značajnu blagu fibrozu, identificiran je kod 59.5% ispitanika. U skupini ispitanika s BMI <23 dokazana je statistički značajna povezanost između LS i CRP (p=0,023) i LS i PTH (p=0,038). U skupini BMI>23, statistički značajna povezanost bila je između LS i ukupnog bilirubina (p=0,020). U skupini ispitanika s LS>7 kPa (n=28), ukupni bilirubin (p=0,005) i PTH (p=0,02) bili su u statistički značajnoj korelaciji s LS. Tehnički aspekti hemodijalize nisu bili u korelaciji sa srednje tjednim LS, dok je UF i ALP u statistički značajnoj korelaciji s delta LS (r=0,44, p=0,05). Povezanost srednjeg arterijskog tlaka i LS bila je statistički značajna (r= 0,38, p=0,008) te je korelacijskom i regresijskom analizom dokazano da je arterijski tlak nezavisni čimbenik koji utječe na vrijednost LS.
Zaključak: Ovo istraživanje pokazalo je relativno veliki postotak (59,5% ispitanika) klinički značajne blage jetrene fibroze (LS veći od 7 kPa) kod bolesnika na kroničnoj hemodijalizi. U bolesnika na kroničnoj hemodijalizi vrijednost jetrene tvrdoće smanjuje se nakon dijaliznog postupka, što je u statistički značajnoj korelaciji s volumenom ultrafiltracije, implicirajući da nasumično mjerenje jetrene tvrdoće u ovoj skupini bolesnika ne mora nužno ukazivati na pravi stupanj fibroze jetre. Arterijski tlak nezavisni je parameter koji utječe na jetrenu tvrdoću. Interpretacija jetrene tvrdoće bi se trebala, osim na elastografskom mjerenju, temeljiti i na procjeni laboratorijskih parametara. Daljnje prospektivne studije potrebne su da bi se otkrili danas nepoznati etiološki čimbenici i bolje razumjeli patofiziološki mehanizmi promjena jetrene tvrdoće kod bolesnika na kroničnoj hemodijalizi.
SUMMARY:
Introduction: Chronic kidney disease is a major public health issue. All CKD stages and end stage renal disease (ESRD) are associated with high morbidity, increased health care utilization, and mortality. Patients on long-term maintenance hemodialysis (MHD) have an increased risk for chronic liver inflammation. Although percutaneous liver biopsy is still the gold standard for the evaluation and staging of liver fibrosis, many non-invasive elastography methods for the assessment of liver fibrosis have been recently investigated, such as real-time two-dimensional shear wave elastography (RT 2D SWE). Liver stiffness (LS) can be affected by different parameters. Little is known about biological and biochemical factors associated with LS changes in ESRD patients on MHD. To the best of our knowledge, this is the first study evaluating the impact of factors on LS using RT 2D- SWE in this specific population.
Aims: To evaluate LS by RT 2D-SWE, assess its correlation with technical aspects of hemodialysis and to determine which biological and biochemical factors affects LS. The secondary aim was to assess its correlation with the mean arterial pressure (MAP) in patients on maintenance hemodialysis and to define percentage of patients with liver damage and to determine which factors are in association with change in LS (delta LS).
Methods: After applying predefined inclusion and exclusion criteria, a total of 47 patients on chronic hemodialysis in University hospital Split were involved in the study. All participants have undergone history taking, physical examination and peripheral blood sampling. Liver stiffness was measured using RT 2D SWE method.
Results: Average age of participants was 68,48±14,33 and 68.1% were males. Most often cause of ESRD was chronic nephritis (76,6%). Arterial hypertension was diagnosed in 70.2% of participants. Mean BMI was 24,28±3,54 and mean LS value was 7,7±2,30 kPa.
Clinically significant mild fibrosis with LS value larger than 7 kPa was identified in 59.5% participants. In study subgroup with BMI <23, statistically significant correlation between LS and CRP (p=0,023) and LS and PTH (p=0,038) was demonstrated. In subgroup BMI>23 was found statistically significant correlation between LS and total bilirubin (p=0,020). In LS<7 kPa (n=28) study group, total bilirubin (p=0,005) and PTH (p=0,02) were in significant correlation with LS. Technical aspects of hemodialysis were not in correlation with LS values while UF and ALP are both in statistically significant correlation with delta LS (r=0,44, p=0,05). Correlation between median arterial pressure and LS showed statistical significance (r= 0,38, p=0,008), while arterial pressure was an independent factor affecting LS value.
Conclusion: In patients on chronic hemodialysis, liver stiffness value is decreasing after dialysis session which is in statistically significant correlation with ultrafiltration volume. Arterial pressure is an independent parameter that affects liver stiffness. LS should always be interpreted in combination with laboratory parameters. Further prospective studies are needed to clarify pathophysiological mechanisms of liver stiffness changes and its influencing factors in the patients treated by chronic hemodialysis. Ispiši stranicu