Dijana Borić Škaro
Ime i prezime: dr. sc. DIJANA BORIĆ ŠKARKO, dr. med.
Naslov disertacije: „ZNAČAJ IZRAŽAJA TKIVNIH BILJEGA SPECIFIČNE AT-BOGATE VEZUJUĆE BJELANČEVINE (SATB1) I FOSFATAZE I HOMOLOGA TENZINA (PTEN) U PRIMARNIM I SEKUNDARNIM BOLESTIMA BUBREGA“
Mentorica: prof. dr. sc. KATARINA VUKOJEVIĆ
Datum obrane: 29. studenoga 2022.
Poveznnica:
https://repozitorij.mefst.unist.hr/islandora/object/mefst:1694/datastream/PDF/view
Kvalifikacijski znanstveni radovi za doktorsku disertaciju:
Borić Škaro D, Filipović N, Mizdrak M, Glavina Durdov M, Šolić I, Kosović I, Lozić M, Racetin A, Jurić M, Ljutić D, Vukojević K. SATB1 and PTEN expression patterns in biopsy proven kidney diseases. Acta Histochem. 2020;122(8):151631.
doi: 10.1016/j.acthis.2020.151631
Boric-Skaro D, Mizdrak M, Luketin M, Martinovic D, Tokic D, Vilovic M, Supe-Domic D, Kurir TT, Bozic J. Serum Adropin Levels in Patients on Hemodialysis. Life (Basel). 2021;11(4):337.
doi: 10.3390/life11040337
SAŽETAK:
Kronična bubrežna bolest rastući je javnozdravstveni problem i značajan čimbenik srčano-žilnog pobola i smrtnosti. Pored dijabetesa, pretilosti i arterijske hipertenzije, bolesti glomerula najčešći su uzroci KBB te su u 90% slučajeva uzrokom definitivnog bubrežnog otkaza. Analiza tkiva dobivenog biopsijom bubrega temelj je dijagnoze, procjene prognoze
i praćenja učinka primijenjene terapije. Standardna obilježja KBB - glomeruloskleroza, intersticijska fibroza i atrofija tubula uvriježeni su predskazatelji lošeg bubrežnog ishoda; postoji, međutim, potreba za iznalaženjem ranih pokazatelja u cilju pravodobne terapijske intervencije.
SATB1 i PTEN su tkivni biljezi koji djeluju u različitim tkivima u oprečnom smjeru. Generalno, povećana aktivnost SATB1 udružena je s gubitkom kontrole staničnog ciklusa, tumorigenezom i gubitkom imunološke kontrole, kao i smanjena aktivnost PTEN-a. U ovoj studiji izražaj pro-apoptotskog PTEN-a i anti-apoptotskog SATB1 ispitivan je u različitim
tkivnim strukturama kore 32 bioptička uzorka primarnih i sekundarnih bolesti bubrega kategoriziranih u dvije ispitne skupine sa različitim stupnjem proliferacije, a u odnosu na zdravu kontrolu. Oba biljega su bila izražena u svim tkivnim strukturama ispitnih skupina.
Epitelne stanice tubula su općenito bile mjesto izraženijih promjena u odnosu na glomerule, s najizraženijim promjenama u distalnim tubulima proliferativne skupine. SATB1 ekspresija bila je značajno povišena u svim tkivnim strukturama ispitnih skupina, dok je izražaj PTEN-a bio značajno snižen u proksimalnim tubulima obje ispitne skupine u odnosu na kontrolu. Zaključno, oba biljega se mogu smatrati značajnim čimbenicima u patogenezi bubrežnih bolesti. Daljnja istraživanja potrebna su u cilju pozicioniranja izražaja SATB1/PTEN u procjeni aktivnosti/kroniciteta bolesti, u dijagnostici, kliničkom praćenju kao i mogućnosti terapijskih postupaka.
SUMMARY:
Chronic kidney disease (CKD) is a growing public health problem and an important cause of cardiovascular morbidity and mortality. Along with diabetes, obesity, and arterial hypertension, glomerular diseases are the most common causes of CKD, leading to end-stage renal disease (ESRD) in 90% of cases. Pathohystologic analysis of renal biopsy specimens provides the basis for diagnosis, prognostic prediction, and therapeutic follow-up. Standard 41 pathohystological signs of chronicity: glomerulosclerosis, interstitial fibrosis, and tubular atrophy are the most important signs of worse clinical prognosis, and early indicators are
necessary for optimal therapeutic intervention.
In the present study, 32 renal biopsy specimens from different renal diseases were divided into two study groups: proliferative and nonproliferative, and the expression of SATB1 and PTEN was analysed in different structures of the renal cortex compared with healthy tissue.
Both markers were present in all renal structures. In general, the changes were more pronounced in tubular epithelial cells than in glomeruli, especially in the distal tubules of the samples of the proliferative group. SATB1 was more pronounced in all structures of the studied group compared with the control group, in contrast to PTEN, which was significantly more decreased in the proximal tubule epithelial cells than in the control group.
In conclusion, both markers can be considered as important factors in the pathogenesis of renal diseases. Further studies are needed to determine the influence of SATB1/PTEN in the classification of renal disease activity/chronicity, diagnosis, clinical monitoring, and therapeutic procedures.
Ispiši stranicu
